Miodrag Ivanovic Blog

  • Home
  • Blog
  • News and comments
  • Strategic Planning Guidebook – 2nd edition
  • Meritum International
    • Blog Arhiva
    • ILM Media
    • Meritum Program
    • Usluge: Poslovna rešenja
    • Usluge: Radionice i kursevi
    • Ostalo
      • Courses Listing
      • ILM Program – Module Handbook
      • ILM – Uvodna diploma iz menadžmenta
      • ILM program – Stratesko planiranje
      • ILM – Uvodni sertifikat iz menadžmenta
    • O nama
    • About Us
  • Online Learning
  • Academic Community
    • Home
    • Academic Skills
      • Useful Weblinks
    • Professionalism
      • Useful Weblinks
    • HE Awards
    • Frequently Asked Questions
    • Other Links
    • About us
  • About
  • Consulting
    • Istraživanje – Upitnici
  • Useful Weblinks
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
You are here: Home / Blog / Filozofije istraživanja i istraživački pristupi

March 3, 2022 By Miodrag Ivanovic 1 Comment

Filozofije istraživanja i istraživački pristupi

Tweet
  • Author
  • Recent Posts
Miodrag Ivanovic
Follow me
Miodrag Ivanovic
Miodrag Ivanovic
Follow me
Latest posts by Miodrag Ivanovic (see all)
  • Referentni stilovi, citiranje, razlike između refernci i bibliografije - May 18, 2022
  • Baze podataka za pretragu literature (Literature Search Databases) - May 18, 2022
  • Longitudinalna, jednokratna i sekvencijalna istraživanja - May 17, 2022

Za potrebe naših objašnjenja i tumačenja oko izbora metoda i tehnika istraživanja, objasnićemo nekoliko osnovnih istraživačkih filozofija, kao što su: pozitivizam, konstruktivizam i interpretivizam, pragmatizam, subjektivizam i kritični realizam. Ukratko, prikazaćemo periode njihovog nastajanja, navešćemo imena osnovnih predstavnika, objasniti suštinu, sadržaj i osnovne filozofske principe. Osim toga, pokazaćemo kako se te osnovne istraživačke paradigme koriste i definišu upotrebu: (1) istraživačkih metoda; (2) u kojoj oblasti se prevashodno koriste; (3) logički pristup; (4) mogućnost upotrebe uzročnih veza, i (5) mogućnost uopštavanja.

Razumevanje filozofija istraživanja i osnovnih istraživačkih pristupa treba da nam pomogne da obezbedimo sistemski pristup i konzistentnost između: (1) osnovnih istraživačkih pitanja; (2) osnovnih verovanja, pretpostavki i znanja o ontološkim, epistemološkim, aksiološkim i metodološkim pristupima, i (3) prihvatljivog znanja.

1. Pozitivizam

Osnivač pozitivizma je Comte (1798–1857) koji je doprineo razvoju filozofskih, istorijskih i socioloških ideja koje se najviše prepoznaju, kako je pisao, u svom ,,velikom i fundamentalnom zakonu” o razvoju koncepcija i znanja ljudskog društva koje se odvijalo u tri različite faze. Prvi period u razvoju ljudskog znanja je teološka ili fiktivna faza, u kojoj je ljudski um nastojeći da shvati suštinsku prirodu, postanak i svrhu bića, pretpostavljao da su fenomeni nastali delovanjem natprirodnih sila, pojava i bića; druga faza je metafizička ili apstraktna u kojoj ljudski um pretpostavlja da su fenomeni nastali pod uticajem apstraktnih sila; i treća faza je naučna ili pozitivna u kojoj ljudski um nastoji da spozna suštinu, sadržaj i principe delovanja zakona koji važe u svetu. Teološko i metafizičko mišljenje treba da bude zamenjeno naučnim jer se taj pristup pokazao kao najproduktivniji i najvredniji po sadržaju, primenjenim metodama i rezultatima. Pozitivizam, kao filozofski pogled, priznaje samo ono što se može naučno potvrditi ili što je sposobno za logički ili matematički dokaz, te stoga odbacuje metafiziku i teizam. Opšti pristup proučavanju društva se oslanja na tačno merljive, naučne dokaze, koji su rezultat metoda i tehnika, kao što su: eksperimenti, kvantitativna istraživanja, statističke analize, na osnovu kojih se mogu otkriti i objasniti suština, priroda i procesi funkcionisanja društva.

Veoma značajan vid pozitivizma je logički emprizam koji je razvijan i zastupan u ranom periodu 1920. godine u Austriji, u takozvanom ,, Bečkom krugu”, kojem su pripadali M. Slick, R. Carnap, F. Frank, O. Neurath, i drugi, u Nemačkoj su to K.G. Hempel, H. Reichenbach i dr, i u Engleskoj A. Ayer, G. Ryle i drugi. Logički empirizam je imao značajan uticaj tokom narednih nekoliko decenija. Ovde ćemo, ukratko, objasniti uticaj pozitivizma i logičkog empirizma na osnovne ontološke, epistemološke, aksiološke i metodološke pretpostavke, posebno kako su i na koji način uticale na izbor istraživačkih tehnika i metoda.

Istraživači pozitivističke orijenatcije u ontološkom smislu veruju da postoji samo jedna i jedina istina. Pozitivistčki pristup podrazumeva da istraživač ne treba da ima bilo kakvu i unapred definisanu pretpostavku istraživanja. U epistemološkom smislu, stvarnost se može izmeriti i oceniti i za to postoje pouzdani, relevantni i validni alati i tehnike. Aksiološki pristup počiva na temelju sledećih pretpostavki: (1) istraživanja treba da se obavljaju bez vrednosnih odrednica; (2) istraživač je odvojen, neutralan i nezavisan od onoga što istražuje; (3) istraživač treba da zadržava objektivan stav.

Što se tiče, osnovnih istraživačkih opredeljenja, posebno izbora istrživačkih metoda, ona bi se mogla sažeti u nekoliko stavki:

  1. Pozitivisti se prevashodno opredeljuju za kvantitativne metode, kao što su ankete, strukturirani upitnici i zvanična statistika jer, prema njima, imaju dobru pouzdanost i reprezentativnost. Istraživanja se baziraju na visoko strukturiranim upitnicima, s velikim brojem uzoraka i s preciznim merenjima;
  2. Veruju da društvo utiče na individualna ponašanja i da ,,društvene činjenice” oblikuju individualna delovanja;
  3. Pozitivistička tradicija naglašava važnost kvantitativnih istraživanja, posebno korišćenjem anketa, kojim bi se obuhvatio veliki broj učesnika, kako bi pomogli da se identifikuju socijalni trendovi, pojave i društveni procesi;
  4. Pozitivisti su verovali da kod proučavanja društva, društvenih pojava i socijalnih promena treba koristiti metode i pristupe koje koriste prirodne nauke, kao što su biologija i fizika. Usvajanjem tih, takozvanih, ,,naučnih” tehnika istraživači bi bili u stanju da otkriju zakone koji upravljaju društvima kao što su naučnici otkrili zakone koji upravljaju fizičkim svetom;
  5. U pozitivističkim istraživanjima, istraživači imaju tendenciju da identifikuju i tumače odnose ili korelacije (povezanosti, veze) između dve ili više promenljivih.

2. Postpozitivizam

Postpozitivizam se počinje konceptualno i teorijski razvijati šezdestih godina dvadesetog veka. Najznačajniji predstvanici postpozitivizma su K. Popper (1902–1994), T. Kuhn (1922–1996), I. Lakatos (1922–1974), P. Feyerabend (1924–1994),  L. Laudan (1941- ), S. Toulmin (1922 – 2009) i neki drugi mislioci. Najveći broj predstavnika tog pravca u potpunosti odbacuje ideje pozitivizma. Pristalice postpozitivizma ne odbacuju metafiziku nego smatraju da je ona važna i neizbežna u formulaciji praktičnih i teorijskih pristupa, definisanja naučnih izraza i iskaza.

Postpozitivisti priznaju i prihvataju ne samo ono što se može naučno potvrditi ili ono što se može logički ili matematički dokazati već prihvataju zdravorazumsko razmišljanje i promišljanje o svetu, problemima i pojavama koje nas okružuju. Individualno preispitivanje i promišljanje o svetu i pojavama slično je razumevanju naučnika. Razlika je samo u tome što naučnici koriste protokole, precizno definisane metode i specifične tehnike za razluku od laika. U vezi s tim, postpozitivisti smatraju da se mogu dati samo delimično objektivna objašnjenja savremenog sveta. Zbog toga se postpozitivisti smatraju kritičnim realistima, koji su kritični prema stvarnosti koju proučavaju. Budući da su kritični prema stvarnosti, postpozitivisti se ne oslanjaju samo na jedan metod naučnog istraživanja. Veruju da svaka metoda može imati greške. Ovo se može izbeći samo ako se koristi više metoda. Taj metod se naziva triangulacija.

Postpozitivizam takođe pretpostavlja da naučnici nikada nisu objektivni zbog svojih vrednosnih, moralnih i etičkih načela i uverenja. Proces sticanja i razvijanja znanja određeni su opštim vrednosnim sistemom koji utiče i određuje sadržaj, suštinu i izbor ciljeva naučnih disciplina. U vezi s tim, vrednosti i norme su platforma svih pa i naučnih delatnosti, one su usmeravajući i pokretački faktor njihovog razvoja.

Postpozitivizam traži nove pretpostavke za razvoj i rast znanja kako bi se otkrila istina, sa stanovišta novih pristupa, kombinovanih metoda i različitih tumačenja. Za razliku od empirizma, kao srž pozitivizma, koji je uključivao posmatranje i merenje, postpozitivizam smatra da je ta osnovna ideja pogrešna. Pozitivisti su realisti a postpozitivisti su kritički realisti. Cilj nauke prema pozitivistima jeste da se utvrdi i otkrije istina. Istraživač u tom procesu je neutralan i objektivan. Postpozitivisti smatraju da je to nemoguće jer postoje greške u svim naučnim metodama. Tako je i pozicija istraživača subjektivna s elementima pristranosti.

Razvoj i rasta znanja nije kumulativan proces već, stalni proces smenjivanja teorija s elementima permanentne naučne revolucije. Prema Poperu (1962), taj proces se odvija u lancu P1 → TT → EE → P2, u kojem je P1-početni problem, TT-teorije koje čine probno rešenje problema, EE- opovrgavanje i odbacivanje teorije na osnovu rugorozne empirijsk eprovere i P2-novi problem. Kuhn (1970) ima drugačiji pogled na revoluciju razvoj i rast znanja. On razvoj nauke posmatra kao proces smenjivanja paradigmi, koji je predstavljen sledećim tokom. Paradigma 1 → normalna nauka → kriza → naučna revolucija → Paradigma 2 → nova normalna naukla → nova kriza. Dakle, prema Kuhn, nauka ne evoluira postepeno ka istini. U nauci postojeća paradigma ostaje konstantna sve dok ne dođe do promene paradigme, odnosno, sve dok postojeće teorije ne mogu da objasne neki fenomen i neko ne predlaži novu teoriju.

Ukratko, da navedemo, smo još nekoliko viđenja predstavnika postpozitivizma. Tako, na primer, Laudan (1941–) je uradio kategorizaciju empirijskih problema na tri načina: prvo, postoje nerešeni problemi – to su problemi koji se nisu mogli objasniti ili rešiti na osnovu postojećih teorija; drugo, postoje rešeni problemi; i konačno, imamo anomalne probleme koje ne uspevaju da reše bilo kojom od postojećih teorija.  Laudan se bavio i problemima razgraničenja između nauke i nenauke, odnosno, kako napraviti razliku između nauke, pseudonauke i drugih proizvoda ljudske aktivnosti, poput umetnosti, književnosti i verovanja.

Vredi navesti i viđenja S. Toulmin (1922–2009) uticajnog predstavnika ove škole koji se bavio istraživanjima etike, nauke i moralnog rasuđivanja. Razvio je novi pristup analizi argumenata poznat kao Toulminov model argumentacije. Model se sastoji od tri do pet komponenti čiju sadržinu koristi za kreiranje i analizu argumenta, pri čemu su obavezne komponente zahtev, podaci, nalog, kvalifikator i pobijanje. Najčešće korištene komponente su zahtev, podaci i nalog, u smislu, opravdanja ili autoriteta za radnju, verovanje ili osećaj.

Osnovna istraživačka opredeljenja, posebno kod izbora istrživačkih metoda, mogla bi se sažeti u nekoliko stavki:

  1. Postpozitivisti veruju u kvalitativne metode, frekvencije, statističke analize, kao i kombinaciju mnoštva različitih metoda;
  2.  Postpozitivisti traži nove pretpostavke za razvoj i rast znanja kako bi se otkrila istina, sa stanovišta novih pristupa, kombinovanih metoda i različitih tumačenja;
  3. Postpozitivisti tvrde da ideje, pa čak i određeni identitet istraživača utiče na ono što posmatraju i analiziraju, pa i na ono što zaključuju;
  4. Postpozitivisti teže objektivnim nalazima i odgovorima, mada pri tom, pokušavaju da prepoznaju i nose se s pristrasnostima teorijskih postavki, pa i sa znanjem koje razvijaju;
  5. Postpozitivisti veruju da se ljudsko znanje ne zasniva na apriornim procenama objektivnog pojedinca, već na ljudskim nagađanjima, pretpostavkama, procenama i spekulacijama.

3. Konstruktivizam i interpretiviza

Dewey (1859–1952) se često navodi kao filozofski osnivač ovog pristupa. C. Bruner (1862–1937) i J. Piaget (1896–1980) smatraju se glavnim teoretičarima među kognitivnim konstruktivistima, dok je L. Vygotsky (1896–1934) glavni teoretičar među društvenim konstruktivistima. Navodimo nekoliko kratkih pogleda glavnih zastupnika ovog koncepta da shvatite suštinu i polazne postavke. Tako na primer, Piaget je verovao da je inteligencija jedinstvena sposobnost koja se razvija na isti način kod svih pojedinaca. Verovao je da je konstruktivizam teorija znanja (epistemologija) koja tvrdi da ljudi stvaraju znanje u stalnoj interakciji između sopstvenih iskustava i ideja. S druge strane, Vigotsky tvrdi da je društvena interakcija ključna za učenje. Vygotsky je posebno insistirao na konceptu, ,,nastavnih skela”, tj. specijalizovanih nastavnih strategija koje treba da obezbede podršku tokom procesa učenja i da istovremeno, omoguće učenicima da izgrade veze koje počivaju na društvenim interakcijama. Kosnstruktivizam se obično deli u tri široke kategorije i to: kognitivni konstruktivizam, društveni konstruktivizam i radikalni konstruktivizam.

Konstruktivizam se zasniva na ideji da mi sami aktivno konstruišemo ili stvaramo naša znanja. Pritom, stvarnost je određena ili definisana našim iskustvima kao učenika u procesu sticanja znanja. U osnovi, mi sami kao učesnici u obrazovnom ili praktičnom sticanju znanja koristimo naša prethodna znanja kao temelj nadovezivanja i nadograđivnja novih znanja o tim pojavama, procesima i fenomenima. Efektan primer za navedeni proces učenja je situacija organizovane nastave u kojoj učenici, podeljeni u parove, grupe ili timove, podučavaju jedni duge, prenoseći sopstvena iskustva tokom prikupljanja informacija, diskusije, analize i evaluacije relevantnih i validnih informacija, te kako ti novi evidentni dokazi, fakti i činjenice doprinose stvaranju novog znanja, otvaranju novih i drugačjih pogleda.

U procesu učenja, važna je i uloga nastavnika koji u aktivnom procesu učenja doprinose aktivnom učenju i sticanju znanja, sledećim aktivnostima, kao što su posmatranje i identifikovanje dobre prakse, ukazivanje na relevantne i validne izvore, podsticanjem znatiželje za dodatnim istraživanjima, podučavanjem, propitivanjem i zaključivanjem o naučenom, unapređenom i zaokruženom pogledu, stavu ili usvojenom znanju. Kao što vidite, konstruktivizam je teorija znanja (epistemologija) koja polazi od toga da učenici sami stvaraju znanje i značenje iz interakcije između svojih iskustava i svojih ideja. Kao teorija učenja, konstruktivizam je relevantan u ovoj situaciji, jer istraživač bi mogao da ustanovi dobru praksu učenja, interakciju između učenika, korušćenje različitih metoda i tehnika, da prati ulogu nastavnika, da oceni kvalitet izvora koji se koriste, kao i krajni rezultat, usvajanje novog znanja. Kao što možete da vidite, konstruktivizam je teorija znanja (epistemologija) koja polazi od toga da sami učesnici u procesu kreiranja znanja stvaraju nova znanja kroz proces međusobne interakcija i preispitivanja između sopstvenih usvojenih znanja, iskustava i ideja.

Za razluku od konstruktivizma, pojam interpretivizama odnosi se na teorije i praksu o tome kako i na koji način stičemo predstave i znanje o svetu, stvarnosti, okruženju i pojavama koje nisu objektivne već su pod uticajem stalnih socijanih interakcija glavnih aktera u permanentnom kreirajnu i sticanju znanja. Termin interpretivizam odnosi se na epistemologije, odnosno proces sticanja znanja, u kojem je veoma važno da istraživač, kao društveni akter, prepozna i uvaži razlike među ljudima, koji su rezultat političkih, socijalnih, religijskih i drugih uticaja.

Osnovna istraživačka opredeljenja, posebno kod izbora istrživačkih metoda, mogla bi se sažeti u nekoliko stavki:

  • Konstruktivizam obično koristi kvalitativne metode istraživanja;
  • Osnovne metode koje se najčešće koriste su otvorena pitanja, novi pristupi, tekstualni i/ili grafički i prikazi slika;
  • Istraživač se pozicionira u kontekstu istraživanja i date situacije, fokusira se na jedan koncept ili fenomen, prikuplja i beleži podatke, posmatra učesnike, prati interakcije i događanja; proučava kontekst i okruženje;
  • Istraživač u tumačenju pojava i procesa polazi od ličnih vrednosnih stavova i normi. Aktivni je učesnik i sarađuje s učesnicima istraživanja.

4. Pragmatizam

Pragmatizam kao filozofski pokret započeo je u Sjedinjenim Ameručkim Državama oko 1870. godine. Osnivač pragmatizma je Charles Sanders Peirce (1839–1914), zajedno s kasnije najpoznatijim predstavnicima u dvadesetom veku, William James (1842–1910) i John Dewey (1859–1952). Ukratko, u nastavku, navodimo nekoliko najznačajnijih stavova osnivača pragmatizma. Suština Peirceovog pragmatizma sadži se u mišljenju da bilo koji stav treba da ima smisleno značenje, s jedne, i da sadrži praktični smisao, relevantnost i validbnost, s druge strane. Prema Jamesu, istinu treba vrednovati na osnovu njenog uticaja na ljudsko ponašanje. Tako, na primer, posvećenost veri i religioznost opravdana je samo ukoliko unapređuje, odnosno doprinosi unapređenju i kvalitetu nečijeg života. Dewey je razvio pragmatičnu teoriju istraživanja kojom je ponudio inteligentne metode čijim korišćenjem može da se ubrza i poboljša društveni napredak. Verovao je da se logika i rezultati uspešnih naučnih istraživanja mogu primeniti na moral i politiku.

Kao što vidite, osnovno značenje pragmatizma je razuman i logičan način činjenja stvari ili razmišljanja o problemima koji se zasnivaju na suočavanju sa specifičnim situacijama važnim za svakodnevni život umesto na idejama i teorijama. Pragmatisti veruju da razmišljanje o idealnim i apstraktnim pojmovima, kao što su sloboda, ljubav ili lepota, sami po sebi nemaju neko veliko značenja osim ako ih ne posmatramo u praktičnom kontekstu upotrebe u svakodnevnom jeziku. Isti je pristup i kod korišćenja pragmatizma u istraživanju. Naime, svrha istraživanja je da se bavimo praktičnim pitanjima, problemima i izazovima da bismo doživeli, upoznali i razumeli svet u njegovom praktičnom smislu i značenju.

Pragmatizam je istraživačka filozofija zasnovana na epistemologiji da ne postoji jedan način učenja, već mnogo različitih načina razumevanja komplikovane i višestruke stvarnosti, koja se konstantno preispituje, raspravlja, pregovara i tumači sa stanovišta novih viđenja i nove situacije. Znanje o višestrukoj stvarnosti stiče se integracijom kombinovanih istraživačkih metoda koje obuhvataju i kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode. Korišćenjem mešovitih metoda, integracijom mnoštva metoda istraživač može bolje da razume i shvati situaciju, probleme i događaje. Istovremeno, taj pristup omogućava da se nađu relevantni i validni odgovori na istraživačka pitanja, ukupne rezultate, pa i zaključke o sprovedenom istraživanju.

Osnovna istraživačka opredeljenja, posebno kod izbora istrživačkih metoda, mogla bi se sažeti u nekoliko stavki:

  1. Zasnovan je na ideji da mešovite metode najefektnije doprinose rešavanju problema ili istraživanja o pojavi, konceptu ili događaju;
  2. Pragmatizam je okrenut ka rešavanju praktičnih problemima i u vezi s tim, smatra da su najbolje istraživačke metode one koje pomažu da se najefikasnije odgovori na istraživačko pitanje. U istraživanju društvenih nauka, to često podrazumeva korišćenje mešovitih i kvantitativnih i kvalitativnih metoda koje se koriste za evaluaciju različitih aspekata istraživačkog problema;
  3. Pragmatizam se fokusira na praktične probleme i unapređenje kvaliteta života. Tako, na primer, kod unapređenja procesa obrazovanja, fokusira se na to da stvari budu praktične, korisne i racionalne, polazeći od četiri principa: jedinstvo, interes, iskustvo i integracija;
  4. Osnovni principi pragmatičnog istraživanja su: prvo, naglasak na delotvornom znanju; drugo, identifikovanje i prepoznavanje međuzavisnosti između iskustva, znanja i delovanja; i treće, istraživanje se prihvata kao iskustveni proces;
  5. Pragmatizam se zalaže za ljudska prava i slobodu pojedinca. U vezi s tim, istraživanja i nova znanja trebala bi da donesu olakšanje, dobrobit i bolji kvalitet života za čoveka;
  6. Pragmatizam prihvata stav da je znanje konstruisano na osnovu iskustava iz stvarnog sveta i života ljudi. I u vezi s tim, prihvata stav da je ljudsko istraživanje slično naučnom i eksperimentalnom istraživanju.

5. Subjektivizam

Subjektivizam ima svoju filozofsku osnovu u delima Rene Descartesa (1596–1650), a empirizam i idealizam, kao njegov ekstremniji oblik, u delima George Berkeley (1685–1753). Subjektivizam je stav da je znanje subjektivno i da nema eksternog ili objektivnog testa njegove istinitosti. Subjektivizam kao istraživačka metodologija polazi od toga da je realnost ili stvarnost ono kako mi sami to vidimo i tumačimo. To je doktrina prema kojoj je ,, naša sopstvena mentalna aktivnost jedina neupitna činjenica našeg iskustva”. Pritom, polazi se i od stava da je znanje samo subjektivno, stvar perspektive i ne postoji spoljna ili objektivna istina.

Prema subjektivizmu, istraživač ne može da bude objektivan, nezavisan i nepristrasan jer na njegov pristup i istraživanje utiču sopstvene perspektive, vrednosti, društvena iskustva i prihvaćeni stavovi i gledišta. Za razliku od tog stava, tradicionalni naučni pristup izjednačava subjektivnost sa ličnim predrasudama jer, direktan ili indirektan uticaj istraživača, na prikupljanje, obavljanje, tumačenje i analiziranje podataka poništava nalaze istraživanja. Zbog toga je važno da istraživački pristup i procesi imaju objektivnu naučnu orjentaciju, posebno da istraživači imaju distance i nezavisan stav od fenomena koji se istražuje. Nasuprot takvom stavu, postoje mišljenja koja zagovaraju da otvoreni subjektivni pristup omogućava istraživaču da bude pravi partner sa učesnicima ili participantima u istraživanju, te da otvoreno koristi sopstvena iskustva i razmišljanja kako bi utvrdio i orkrio nova i vredna značenja.

Važno je i da navedemo nekoliko napomena u vezi sa istraživačkim paradigmama, posebno ontološkog pristupa, gde subjektivizam zastupa stav da svet sam po sebi nije odvojen i nezavisan od našeg promišljanja i kognitivnih pogleda. Odnsono, društvena realnost je kreacija naše podsvesti, projekcija i interpretacija. Stvarnost je rezultat socijanih konstrulcija, koje egzistiraju u obliku višestruke realnosti i značenja, koje su u stalnom procesu menjanja i u haosu.

Epistemološki koncept subjektivizma jeste stav da su naša posmatranja i promišljanja o svetu pod uticajem konceptalnog tereta ili prtljaga, koji svako od nas nosi, kao naše sopstveno socijano i kulturno nasleđe. Subjektivizam počiva na našim mišljenjima, narativima, atributivnim značenjima i individualnim projekcijama sopstvenog viđenja.

Subjektivizam u aksiološkom smilsu počiva na vrednostiuma istraživača koji nije nezavisan i odvojen od procesa istraživanja. Osnovni metod korišćenja je kvalitativni pristup.

Osnovna istraživačka opredeljenja, posebno kod izbora istrživačkih metoda, mogla bi se sažeti u nekoliko stavki:

  1. Subjektivizam u ontološkom smislu polazi od stava da je realnost ili stvarnost ono kako mi to vidimo;
  2. U epistemološkom značenju subjektivizam smatra da je znanje stvar lične perspektive;
  3. U aksiološkom smislu, subjektivizam zastupa mišljenje da su istraživanja vezana za postojeće vrednosti istraživača, da različiti pristupi za različita mišljenja i narative mogu pomoći da se objasne različite društvene realnosti i mišljenja različitih društvenih aktera. Istraživač ima integralan i refleksivan stav;
  4. Osnovne metode koje se upotrebljavaju u subjektivističkoj istraživačkoj filozofiji su: autoetnografija, semiotika, književna analiza, pastiche (muzičko, književno ili umetničko delo koje imitira stil prethodnog rada ili je sastavljeno od izbora iz različitih delova), intertekstualnost u književnosti.

 

6. Kritički realizam 

Kritički realizam je pokret koji je započeo u britanskoj filozofiji i sociologiji nakon osnivačkog rada Ram Roy Bhaskar (1944–2014) i nekih drugih autora (Margaret Archer). Konkretno, proizašao je iz vizije realizacije adekvatne realističke filozofije nauke, društvenih nauka i kritike. Kritički realizam pravi razliku između ,,stvarnog” sveta i ,,uočljivog” sveta. Realnost ili stvarni svet se ne može posmatrati jer postoji nezavisno od ljudskih percepcija, teorija i konstrukcija. Kritički realizam se bavi prirodom uzročnosti, delovanjem, strukturom i odnosima, implicitnim ili eksplicitnim ontologijama s kojima radimo.

Osnovna istraživačka opredeljenja, posebno kod izbora istrživačkih metoda, mogla bi se sažeti u nekoliko stavki:

  • Realnost i znanje su društveno konstruisane snagom odnosa unutar društva;
  • Aksiološke pretpostavke kritičnog realizma su: istraživanja su opterećena vrednostima koje poseduje istraživač, istraživač priznaje pristrasnost prema pogledima na svet, kulturno iskustvo i vaspitanje, istraživač pokušava da minimizira pristrasnost i greške, istraživač nastoji da bude objektivan koliko god je to moguće;
  • Osnovne istraživačke metode i tehnike su: ideološke recenzije, otvoreni intervjui, upitnici, opservacije i zapažanja.

Ukoliko razumete osnovne istraživačke filozofije, onda biste mogli da pokušate da odgovorite na nekoliko važnih pitanja, koja su relevantna i validna za vaše istraživanje: (1) s kojim filozofskim konceptom i pogledom se najviše slažete; (2) da li imate zamerke i neslaganja s jednom ili više filozofija; (3) zašto tako mislite, navodeći osnovne razloge za vaše mišljenje; (4) šta mislite koje su implikacije vaših stavova i mišljenja na istraživanje, pristup i izbor metoda i tehnika istraživanja?

Zaključak

Kao što ste mogli da vidite veoma je važno da razumete i shvatite osnovne postavke i principe istraživačkih filozofija i njihov uticaj na ontološke, epistemološke, aksiološke i metodološke pretpostavke. Samo tako će te uspeti da odgovorite na osnovna, relevantna i validna pitanja koja se odnose i na vaše istraživanje.

Reference:                     

  1. 50 + Definition of Phylosophy, dostupno na: https://eduhutch.blogspot.com/2014/04/50-definitions-of-philosophy.html [Pristupljeno, 6.  novembera 2021.]
  2. Adapted from Patel, S. (2015, 15 July). The research paradigm – methodology, epistemology, and ontology – explained in simple language. Retrieved from http://salmapatel.co.uk/academia/the-researchparadigm-methodology-epistemology-and-ontology-explained-in-simple-language;
  3. Constructivism Research Philosophy, dostupno na: https://research-methodology.net/research-philosophy/epistomology/constructivism/ [Pristupljeno: 18. februara 2022.]
  4. Creswell, J.W., Plano Clark, L., V. (2017) Designing and Conducting Mixed Methods Research, Third Edition.  SAGE Publications, Inc. London.
  5. David L., Morgan, L. D. (2013) Integrating Qualitative and Quantitative Methods, A Pragmatic Approach. SAGE Publications, Inc. London.
  6. Difference Between Positivism and Post-Positivism, dostupno na: https://www.differencebetween.com/difference-between-positivism-and-vs-post-positivism/ [Pristupljeno: 15. februara 2022.]
  7. Essential meaning of philosophy, dostupno na:  https://www.merriam-webster.com/dictionary/philosophy [Pristupljeno, 6.  novembera 2021.]
  8. Fisher, C. (2010) Researching and writing a dissertation, an essential guide for business students, Third Edition. FT & Prentice Hall. London.
  9. Heightening awareness of research philosophy: the development of a reflexive tool for use with students, dostupno na:  https://www.bl.uk/collection-items/heightening-awareness-of-research-philosophy-the-development-of-a-reflexive-tool-for-use-with-students [Pristupljeno, 6.  novembera 2021.]
  10. Honderich, T. (1995) The Oxford companion to Philosophy, Oxford University Press. Oxford.
  11. Pojam filozofije, dostupno na: https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/philosophy [Pristupljeno, 6.  novembera 2021.]
  12. Ristić, Ž. (2016) Objedinjavanje kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja, ECPD. Beograd.
  13. Saunders, M., Lewis, P., Thornhill, A. (2007) Research Methods for Business Studies, 4th edition. FT & Prentice Hall. London.
  14. Saunders, M., Lewis, P., Thornhill, A. (2018) Research methods for Business Studies. Pearson education. London. Research philosophies, approaches, and strategies, available at https://www.youtube.com/watch?v=b3kKFNOnwOY&t=2288s [Pristupljeno, 6.  novembera 2021.]
  15. Saunders, M., Lewis, P., Thornhill, A. (2007) Research Methodsfor Business Students, Fourth Edition. FT & Prentice Hall. London.
  16. Three principles of pragmatism for research on organizational processes, dostupno na: https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/2059799120937242 [Pristupljeno: 10. februara 2022.]

 

 

968 Total Views 2 Views Today

Filed Under: Blog, Main Tagged With: Interpretivizam, Konstruktivizam, Kritički realizam, Postpozitivizam, Pozitivizam, Pragmatizam, Subjektivizam

About Miodrag Ivanovic

Comments

  1. Muhamedali Ibrahimi, says

    March 4, 2022 at 00:34

    I would like to express my deepest gratitude to Professor Miodrag Ivanovic for his exceedingly insightful lectures and guidelines on preparing and writing a PhD dissertation. What makes him stand out is his ability and willingness to engage in long one-on-one discussions on an issue or a predicament that a student may face regarding many academic matters that arise during the process.

    Muhamedali Ibrahimi — PhD National Security Affairs,
    Political Risk Advisory/ Media/Threat Monitoring Consultant, Skopje

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

Preporuke

<< Prev
Next >>
default image

“I owe my deepest gratitude to Miodrag Ivanovic, an influential strategist and professor at Oaklands college, who gave me the support and motivation to produce this dissertation.” Oaklands, associate College of University of Hertfordshire, BSc (Hons) in Construction Management, Michael Jenkins, student, May 2011.

July 31, 2014

default image

" … Želim lično da se zahvalim za jedan sjajan trening. Bilo je zadovoljstvo pratiti predavanja."
Vesna Radović, Strateško planiranje za predstavnike MUP Srbije u organizaciji OSCE, Beograd, 22 – 26 oktobar 2007

July 31, 2014

default image

"… It was my privilege to work with you and have a chance to learn lot from your rich consultant experience. Companies you have visited have only words of excellence for you and works have been done with them."
Nenad Božanić, Business Development Consultant, Serbia Investment Promotion Programme, SIPP FIAS, the World Bank Group

July 31, 2014

default image

"… Želim da se zahvalim za nezaboravnu radnu nedelju."
Vesna Nikolić, Stratesko planiranje za predstavnike MUP Srbije u organizaciji OSCE, Beograd, 22 – 26 oktobar 2007

July 31, 2014

default image

"... Prvo da Vam se zahvalim na brzom odgovoru. Uzecu sve Vase sugestije i ideje u obzir …Vam hvala na vremenu i strpljenju. Sada mi je lakše i osjećam se sigurnije i mogu da krenem sa svim sto treba da se radi ."
Jasmina Lazović, Postgraduate student, ECPD, University for Peace, Beograd.

July 31, 2014

default image

"I was delighted to receive the ILM certificate yesterday.

I would like to thank you for your inspired teaching based on a vast and in depth knowledge of your speciality which you extracted and delivered for our basic course, which you then really made fascinating and interesting.

I know one or two of my class mates were continuing with their studies but my work commitments are such at the moment that I cannot contemplate such a course. Instead of throwing away the business and appointment sections of the Sunday Times, your influence has taught me to find them interesting reading.

Your teaching has given me a sound basis to understand and appreciate management technique to glean the information I require."
Letter from Phillip Spiers, Scientist, ILM First Line Managers Certificate, General Hospital Watford, 2007.

July 31, 2014

default image

„Company Marni has cooperated with Meritum International on the Local supplier development programme, together with SIEPA agency, since November 2007. Meritum International helped us improve marketing, finance and HR sectors of the company and formulated long term strategy of the company together with the management. With his constant aid, Marni has improved its organizational structure and implemented new systems for quality control, supplier and client satisfaction. Due to Meritum International consultants’ dedication, knowledge, energy and charisma, they were the key factor in meeting all of Marni’s goals in the programme."
Marko Nikolic, MARNI, Krusevac, Financial Director, 23 June 2008.

July 31, 2014

default image

Profesor Dr Miodrag Ivanović, Direktor Meritum International i Direktor akademskih programa je, " svojim znanjem, profesionalnim iskustvom i komunikacijskim veštinama i, za naše prilike, novim metodološkim pristupom,  uspio da kod polaznika zadrži visok stepen pažnje i zainteresovanosti za tematske jedinice tokom sva četiri dana obuke i preko planiranog vremena". 

Zoran Talović, Koordinator poslova planiranja i razvoja u odeljenju za planiranje, razvoj i analitiku, Strateško planiranje za predstavnike MUP Crne Gore u organizaciji OSCE, Kolašin, 01 – 04 septembar 2008.

July 31, 2014

default image

“Dear Prof. Ivanovic, your email was nice surprise for me, Thank you very much. I can say that your lectures were very interesting and during all the time I/we’ve tried to catch as much as possible, you made us to be all the time focused on your lectures.
I thing that your approach and the way that you lectured is something new for us and is an indicator for good cooperation in the future, ... Once again, thank you very much. “
ECPD – MBA student, Nexhat Elshami, Prizren, June 2008. 

July 31, 2014

default image

“Dear Prof. Ivanovic, thank you very much for your email. It was my pleasure to follow your lectures on HRM. I found out very beneficiary this seminar work to be as a first exercise on examination of both public and private sectors on Human Resource Management. Personally, I see this issue as very beneficiary on for enterprises and me personally. Very soon mangers in high levels will need somebody from outside to evaluate and give advices on HRM for their Enterprises.”
ECPD – MBA Prizren, MBA student, Malush Tullumi, Gjakova, June 2008.

July 31, 2014

default image

“Dear Prof Ivanovic, thank you for your e mail. Actually I was thinking to write you e-mail and to thank you for the very interesting lectures… I already start to “talk to people”… and to solve the problems that is why I’m very thankful. I didn’t start assignment because of exams, lectures that we are having. I don’t think that will be too easy but we will complete. “
ECPD – MBA Prizren, MBA student Artnet Haskuka, LS Urban Planning Advisor, June 2008.

July 31, 2014

default image

“I would like to say that it was such an honour to have you as my mentor. You have inspired me to continue working when things would overwhelm me. I am very grateful for all your support and patience. Now that my theses are almost done, I have to, like you once told me, look forward to all new adventures that life would bring me.”
ECPD – MA student, Jasna LAZOVIC, Belgrade, July 2008

July 31, 2014

default image

“Prvo zelim da kazem da mi je bila cast sto sam Vas imala za mentora. Vi ste me inspirisali da nastavim sa radom cak i onda kada sam mislila da ne mogu. Veoma sam Vam zahvalna za svu Vasu podrsku i strpljenje. Sada kada je magistarska teza pri kraju, ja cu, kao sto ste mi jednom rekli, da se radujem novim izazivima i avanturama koje zivot nosi.”
ECPD – MA student, Jasna LAZOVIC, Beograd, July 2008 

July 31, 2014

default image

“I really enjoyed the course and it opened up a whole new subject area to me that I had never considered studying before. All the course materials you gave us were very helpful and of a high standard … The support you provided was excellent and you were always on hand to help whenever necessary – even with things that were not directly related to the course we were studying. I thought the course was excellent and I would like to thank you for all your help and support which enabled me to complete it.”  Aisha Morley, Oaklands College, ILM L3 Award in Leadership & Management, 10 July 2014. 

July 31, 2014

default image

“Further to our meeting with you regarding the ILM level 5.We would like to bring to your attention the wonderful support we received from Miodrag. He spent endless time with us and nothing was too much trouble to him.

Although he offered support at the start of the programme, we were somewhat overwhelmed by the content of the course and it was much later that we accessed his expertise, with a successful outcome.” Patricia Gill & Julie Meldrum, Oaklands College, ILM L5 Award in Leadership & Management, 7 March 2014 

July 31, 2014

default image

“Just a private message to thank you for the help you gave me in the meetings we had and throughout the year, I appreciate. I may not be the easiest student to teach, so hats off to you for putting up with me! I have just submitted the referral assignment after a long weekend of working on it. I even managed to hand it in with 5 hours to spare, which is unlike me as I often seem to be doing last minute checks! Thanks again. “Phil Cremin, BSc in Construction management, Oaklands, Associate College of University of Hertfordshire, 27 June 2011.

July 31, 2014

default image

“A special thank you to Miodrag is also needed for the time spent with me showing his support and willingness to help further my ambitions as a person, his encouraging words and structured advice has allowed me to understand business in a different and more focused way and also understand my ambitions in a different light.”
Oaklands, associate College of University of Hertfordshire, BSc (Hons) in Construction Management, Daniel Etherigton, student, May 2011.

July 31, 2014

default image

“I owe my deepest gratitude to Miodrag Ivanovic, an influential strategist and professor at Oaklands college, who gave me the support and motivation to produce this dissertation.”
Oaklands, associate College of University of Hertfordshire, BSc (Hons) in Construction Management, Michael Jenkins, student, May 2011.

July 31, 2014

default image

“The people whom I would like to thank firstly are my dissertation tutor Miodrag Ivanovic, who I was fortunate enough to be allocated with his services and extremely high academic standards, to tutor me through this dissertation. During this time he has helped, supported and advised me whenever possible on how and where improvements could be made to my dissertation.”
Oaklands, associate College of University of Hertfordshire, BSc (Hons) in Construction Management, Shane Skinner, student, May 2011.

July 31, 2014

default image

“Uvaženi Ivanović dr Miodrag, hvala na lepim vestima koje ste mi danas saopštili. Veoma mi je drago što ste u vrlo kratkom vremenu uspeli da nam podjedine stvari dočarate na jedan sasvim drugi način. Deo iskustva stečen na Vašim predavanjima koristim u praksi i oni pokazuju već vidljive rezultate. Nadam se da ćete nam i u narednom periodu pružati korisne savete i prenositi Vaše bogato iskustvo.”
Ministarstvo odbrane, ILM Uvodna diploma iz menadzmenta, Milorad Mihailovic, Beograd, 2010.

July 31, 2014

default image

“Dragi profesore, iako ste već  vjerovatno digli ruke, evo mene ! :-) Probio sam rokove, po principu "kasno Marko na Kosovo stiže". Međutim, ono što je meni najbitnije jeste da sam ja napisao rad, napravio prezentaciju i napisao izjavu, koje Vam u prilogu dostavljam. Diploma je bitna, naravno, ali meni je najbitnije da sam ja ispunio obavezu prema sebi i prema Vama koji ste nas obasipali sa toliko pažnje i energije. Budite sigurni da sam jednu stvar sigurno naučio kroz ILM program, odnosno od Vas, a to je upravljanje sobom i vremenom. Siguran sma da poslije ovog iskustva (a posebno kašnjenja kada je u pitanju rad koga sam pisao u žurbi i u trci sa vremenom) više nikada neću dozvoliti da me nedostatak vremena obeshrabri .Shvatio sam da vremena imam napretek, ali da ga treba dobro isplanirati pri tome određujući prioritete. Ovim završavam, da Vama ne bi oduzimao vrijeme. Puno srdačnih pozdrava za Vas, i zamolio bi Vas da , iako sam zakasnio, pogledate rad i date svoje sugestije i primjedbe, jer želim da ga završim i unaprijedim za "svoju dušu". :-)
MUP Crne Gore, ILM Uvodna diploma za menadzment, Zoran Brđanin, Podgorica, 2010. 

July 31, 2014

default image

“Dear Professor, I hope you are well and things are going well in your life. These days I heard that you won't be teaching at ECPD Centre and I know very well what the students will be missing. ECPD will have a great loss without you, in particular students who won’t listen to your lectures, experience, guidance, etc.
Let me tell you, that I will remember you forever as the greatest professor I have ever seen.”
ECPD – MBA Prizren, MBA student, Uran Berisha, Prizren, 2010. 

July 31, 2014

default image

“Poštovani profesore, najlepše Vam hvala na javljanju iako smo mi mlađi trebali učiniti prvi korak … Druženje na Vašoj radionici ću pamtiti  dugo kao jedan blistavi primer interaktivnog učenja i na tome Vam puno hvala.  Nadam  se  da ćemo se videti na  kursu u decembru mesecu 2009. Godine … Svaka  Vaša  ideja je dragocena a kritika poučna, … Koristim priliku da Vas pozdravim i jošj ednom Vam se zahvalim na Vašem velikom radu i trudu koji ste uložili da završimo ovaj projekat koji je zaista bio za mene lično veoma koristan i uspješan. Sve ovo što smo učili vrlo rado primjenjujem koristeći naravno i predhodno stečena zananja i iskustva.“
MUP Srbije, ILM Uvodni sertfikat za menadzment, Siniša Španović,   Glavni policijski savetnik, Beograd 2010. 

July 31, 2014

default image

Postovani profesore, intezitet Vaseg interesovanja za nastavak naseg rada na programu je impresivan. Zasluzujete sve cestitke za posvecenost  onome na cemu ste angazovani. U Vasim recima naslucujem sumnju u motiv i inspiraciju, kao i u volju da ispostujemo preuzetu obavezu ukljucivanjem u kurs… Verujem u kapacitet grupe, verujem i u sve polaznike pojedinacno.”
MUP Srbije, ILM Uvodni sertfikat za menadzment, Golub Gacevic, Beograd, 2010. 

July 31, 2014

default image

“I have expected much higher evaluation. My style of writing is more practical and looks like I have problem with academic writing which is your main observation. However, this style of mine has been graded with maximum mark by two other professors and I am a bit confused now…However, I still consider your lectures as one of the best I have ever attended to. They were very pragmatic and practical with, I have to confess, not too much academic approach.”
ECPD – MBA Prizren, MBA student, Driton Tafallari, decembar 2008.

July 31, 2014

default image

“Dragi Profesore, puno Vam hvala za Vas trud i ocenivanje. Iskreno Vam se zahvaljujem za Vasu podrsku u mojim kriticnim trenutcima kada sam bilo vrlo razocarana, i recimo, donekle, lagje potonule. Ja sam zajedno sa Vama uspela zavrsiti zadatak, … Ocena nije vazna uopste. Ipak,  hvala vam za iskreno ocenvanje. Hvala vam iz dubine duse. Zivi nam bili za vekove.”
ECPD – MBA Prizren, MBA student, Venera Goxha, decembar 2008.

July 31, 2014

default image

“Dear Professor Ivanovic, thank you very much for your very sincere and critical evaluation of my assessment. Thanks to your lecturing and tasks on assessment I have gained a lot of knowledge’s on HRM in general which will be very helpful for my further work in Industry.  One more time,  thank you for your comments, and I find very helpful to improve my academic writing because as 28 year experienced engineer in Industry I am finding difficulties to express my knowledge on academic writing which is also my next task to be improved as soon as possible because of other assessments and Master Thesis. Thank you for kind encouragement.”
ECPD – MBA Prizren, MBA student, Malush Tullumi, dipl.el.eng, decembar 2008.

July 31, 2014

default image

“Mogu Vam reci da su mi predavanja dosta pomogla, ali zaista. Osnovna razlika je da na neki novi nacin gledam i ljude i procese u firmi, i mnogo mi pomaze sve sto sam cuo na predavanjima da procenim i ljude i vreme i sve sto se desava oko mene. Dodatno, vec polako slazem koncept price za svoj ILM rad”
Marko Ristic, ILM Uvodna dilopma menadzmneta, Beograd, 16 februar 2009. 

July 31, 2014

default image

“Što se tiče ILM programa svima vrlo rado prenosim svoje impresije i hvalim se kako sam imao čast da upoznam Vas kao jednu intelektualnu veličinu i čovjeka koji pozitivno gleda na život i to jako dobro prenosi na svoje okruženje. Naučeno na predavanjima veoma uspesno prenosim na svoje okruženje i to sto sam naucio, uklopilo se već u meni, tako da to sada primenjujem mahinalno i vidim da ima uspjeha.”
ILM Uvodna diploma iz menadzmenta, Miloš Vučinić sent e-mail 16 novembar 2009

July 31, 2014

default image

Uvaženi profesore Ivanoviću, po završetku kursa Mali biznis – osnove uspeha, koji je bio organizovan na ECPD – u u Beogradu, ne mogu a da ne napišem nekoliko rečenica o svojim utiscima. Nakon dugo godina rada u obrazovanju bila sam učesnik velikog broja seminara, treninga, kurseva, edukativnih radionica i prvi put, iako ovo nije moja naučna oblast jer sam po obrazovanju diplomirani biolog, sam u potpunosti zadovoljna načinom i organizacijom predavanja, komunikacijom, a vreme koje sam provela nisam ni osetila. Ceo kurs mi je veoma pomogao da shvatim i na pravi način razumem osnovni koncept malog biznisa, razumem biznis plan, SWOT analizu, da napravim lični plan razvoja i sve ono što je bilo tema kursa. Cilj kursa je u potpunosti realizovan. Veliko hvala što sam imala priliku da učestvujem i nadam se nekom novom treningu!

Slađana Joksimović ECPD. Beograd. Mali biznis – osnove uspeha, Decembar 21, 2018. December 27, 2018

default image

Poštovani profesore Ivanoviću, dozvolite mi najpre, da se najsrdačnije zahvalim na ukazanoj mogućnosti da pohadjam kurs Mali biznis-osnovi uspeha u periodu od 15 do 16 decembra 2018. 17 . Od Vas smo mogli da čujemo i naučimo mnoge interesantne i korisne stvari, koje možda i nismo mogli pročitati u knjigama ili čuti na redovnim predavanjima. Iskreno se nadam da će biti prilike da ponovo pohadjamo neki sličan Kurs u organizaciji ECPD-a.

 

Aleksandar Božović ECPD – Mali biznis – osnove uspeha. Beograd, 21 decembar 2018. December 27, 2018

default image

“… I had a meeting Monday (21st Jan 2019) with Professor Ivanovic to discuss my thesis. We probably spend more than 3 hours, and I must say, it was a great pleasure to meet Professor Ivanovic as a person and equally as a professor. Professor Ivanovic and I, we have exchanged ideas in relation to my thesis; discussed my interest on the subject and I have received great number of tips from the Professor, in terms of taking this further. We have decided: I do some more research, and start feeding the outcome into one paper, so that I can go back to Professor, prior presenting ECPD with the thesis proposal. The idea of this email was to inform you how pleased I am to have Professor Ivanovic as a mentor.

Agron Berisha, PhD student. London, 25 January 2019.  

June 18, 2019

default image

Poštovani profesore Ivanoviću, dozvolite mi najpre, da se najsrdačnije zahvalim na ukazanoj mogućnosti da pohadjam kurs Mali biznis-osnovi uspeha u periodu od 15 do 16 decembra 2018. 17 . Od Vas smo mogli da čujemo i naučimo mnoge interesantne i korisne stvari, koje možda i nismo mogli pročitati u knjigama ili čuti na redovnim predavanjima. Iskreno se nadam da će biti prilike da ponovo pohadjamo neki sličan Kurs u organizaciji ECPD-a.

Aleksandar Božović, ECPD – Mali biznis – osnove uspeha. Beograd, 21 decembar 2018

June 18, 2019

default image

“Svim članovima komisije zahvaljujem se na stručnoj pomoći i sadržajnim sugestijama koje su mi pomogle da doktorska disertacija dobije ovakav oblik … Posebno se zahvaljujem prof. dr Miodragu S. Ivanoviću čije su sugestije bile od suštinske važnosti za rad.”

Dr Slavica Ostojić Krsmanović. ECPD. Beograd.

June 18, 2019

default image

Uvaženi profesore Ivanoviću, po završetku kursa Mali biznis – osnove uspeha, koji je bio organizovan na ECPD – u u Beogradu, ne mogu a da ne napišem nekoliko rečenica o svojim utiscima. Nakon dugo godina rada u obrazovanju bila sam učesnik velikog broja seminara, treninga, kurseva, edukativnih radionica i prvi put, iako ovo nije moja naučna oblast jer sam po obrazovanju diplomirani biolog, sam u potpunosti zadovoljna načinom i organizacijom predavanja, komunikacijom, a vreme koje sam provela nisam ni osetila. Ceo kurs mi je veoma pomogao da shvatim i na pravi način razumem osnovni koncept malog biznisa, razumem biznis plan, SWOT analizu, da napravim lični plan razvoja i sve ono što je bilo tema kursa. Cilj kursa je u potpunosti realizovan.
Veliko hvala što sam imala priliku da učestvujem i nadam se nekom novom treningu!

Slađana Joksimović, ECPD. Beograd. Mali biznis – osnove uspeha, Decembar 21, 2018.

June 18, 2019

default image

“… Thank you Miodrag. Also, thank you for teaching me the value of researching and debating a topic to gain an understanding from multiple viewpoints to try and better understand issues and situations.”

Steven De Costa, one of the best students on business courses. I have received this message after my comment on his Facebook post. 23 January 2019.

June 18, 2019

default image

“Hvala ti dragi moj profesore na časti, da nam predaješ, da se pohvalim tobom pred mojim zaposlenim, od kakvog sam najboljeg profesora naučio mnoge stvari. Da si mi živ i zdrav i da se visimo opet uskoro. Puno pozdrava moj dragi proifesore“.

Dr Zlate Mehmedović, Direktor Doma zdavlja u Skoplju, nakon održanih predavanja 13 i 14 juna 2019. u Ohridu, Severna Makedonija.

June 18, 2019

POLL

Šta Vas sprečava da pokrenete svoj biznis?
269  · 16 
Vote
Baner Baner Baner Baner Baner Baner

Centar Znanja

Managment Links

  • http://Acas.co.uk
  • http://Chrisbrogan.com
  • http://Cim.co.uk
  • http://Cipd.co.uk
  • http://Citeman.com
  • http://Davechaffey.com
  • http://Econsultancy.com
  • http://Exemplas.com
  • http://Hbr.com
  • http://Managers.org.uk
  • http://Oaklands.ac.uk
  • http://Sethgodin.com
  • http://TED.COM
  • http://Waz.euobserver.com

© Copyright 2014 Miograg Ivanovic Blog · All Rights Reserved · Admin